Leaps by Bayer, dio kompanije Bayer AG za investicije s utjecajem, ulaže u timove kako bi postigli fundamentalne prodore u biološkim proizvodima i drugim sektorima prirodnih nauka. U proteklih osam godina, kompanija je investirala više od 1,7 milijardi dolara u preko 55 poduhvata.
PJ Amini, viši direktor u kompaniji Leaps by Bayer od 2019. godine, dijeli svoja mišljenja o ulaganjima kompanije u biološke tehnologije i trendovima u industriji bioloških proizvoda.
Leaps by Bayer je u proteklih nekoliko godina investirao u nekoliko kompanija za održivu proizvodnju usjeva. Koje koristi ova ulaganja donose Bayeru?
Jedan od razloga zašto ulažemo u ova ulaganja jeste da istražimo gdje možemo pronaći revolucionarne tehnologije koje funkcionišu u istraživačkim oblastima kojih se inače ne bismo doticali unutar naših zidova. Bayerova grupa za istraživanje i razvoj Crop Science troši 2,9 milijardi dolara godišnje interno na vlastite vodeće svjetske istraživačko-razvojne kapacitete, ali i dalje se mnogo toga dešava izvan naših zidova.
Primjer jedne od naših investicija je CoverCress, koji se bavi uređivanjem gena i stvaranjem nove kulture, PennyCress, koja se bere za novi sistem proizvodnje ulja s niskim indeksom ugljika, omogućavajući poljoprivrednicima da uzgajaju kulturu u svom zimskom ciklusu između kukuruza i soje. Stoga je to ekonomski povoljno za poljoprivrednike, stvara održivi izvor goriva, pomaže u poboljšanju zdravlja tla, a također pruža nešto što dopunjuje poljoprivredne prakse i druge poljoprivredne proizvode koje smo nudili unutar Bayera. Važno je razmišljati o tome kako ovi održivi proizvodi funkcioniraju unutar našeg šireg sistema.
Ako pogledate neka od naših drugih ulaganja u područje preciznih prskalica, imamo kompanije, kao što su Guardian Agriculture i Rantizo, koje se bave preciznijom primjenom tehnologija zaštite usjeva. Ovo dopunjuje Bayerov vlastiti portfolio zaštite usjeva i dodatno pruža mogućnost razvoja novih vrsta formulacija zaštite usjeva usmjerenih na još manju upotrebu u budućnosti.
Kada želimo bolje razumjeti proizvode i kako oni djeluju na tlo, kompanije u koje smo investirali, poput ChrysaLabsa, sa sjedištem u Kanadi, omogućavaju nam bolju karakterizaciju i razumijevanje tla. Stoga možemo saznati kako naši proizvodi, bilo da se radi o sjemenu, hemijskim ili biološkim sastojcima, funkcioniraju u odnosu na ekosistem tla. Moramo biti u stanju izmjeriti tlo, i njegove organske i neorganske komponente.
Druge kompanije, poput Sound Agriculture ili Andes, razmatraju smanjenje sintetičkih gnojiva i vezivanje ugljika, dopunjujući širi Bayerov portfolio danas.
Prilikom ulaganja u biopoljoprivredne kompanije, koji su aspekti tih kompanija najvažniji za procjenu? Koji se kriteriji koriste za procjenu potencijala kompanije? Ili koji su podaci najvažniji?
Za nas je prvi princip odličan tim i odlična tehnologija.
Za mnoge agrotehnološke kompanije u ranoj fazi koje rade u bioprostoru, veoma je teško dokazati efikasnost svojih proizvoda u ranoj fazi. Ali to je područje na koje savjetujemo većini startupova da se fokusiraju i ulože značajne napore. Ako se radi o biološkom proizvodu, kada pogledate kako će se ponašati na terenu, vidjet ćete da će raditi u vrlo složenom i dinamičnom okruženju. Stoga je važno provesti odgovarajuće testove s pravom pozitivnom kontrolom postavljenom u laboratoriji ili komori za rast u ranoj fazi. Ovi testovi vam mogu reći kako se proizvod ponaša u najoptimalnijim uslovima, što su važni podaci koje treba generirati rano prije nego što se preduzme taj skupi korak prelaska na široka poljska ispitivanja bez poznavanja najbolje verzije vašeg proizvoda.
Ako pogledate današnje biološke proizvode, za startupove koji žele partnerstvo s Bayerom, naš tim za strateško partnerstvo za otvorene inovacije zapravo ima vrlo specifične pakete podataka koje tražimo ako želimo surađivati.
Ali iz perspektive investicija, ono što apsolutno tražimo su te dokazne tačke efikasnosti i dobre pozitivne kontrole, kao i odgovarajuće provjere u odnosu na najbolje komercijalne prakse.
Koliko je vremena potrebno od istraživanja i razvoja do komercijalizacije biološkog poljoprivrednog inputa? Kako se taj period može skratiti?
Volio bih da mogu reći da postoji tačan vremenski period koji je potreban. Za kontekst, biološke proizvode proučavam još od vremena kada su Monsanto i Novozymes godinama sarađivali na jednom od najvećih svjetskih cjevovoda za otkrivanje mikroba. I tokom tog vremena, postojale su kompanije, poput Agradisa i AgriQuest-a, koje su sve pokušavale biti pioniri u praćenju tog regulatornog puta, navodeći: "Trebaju nam četiri godine. Treba nam šest. Treba nam osam." U stvarnosti, radije bih vam dao raspon nego konkretan broj. Stoga imate proizvode koji se kreću od pet do osam godina da stignu na tržište.
I za vašu poređenje, razvoj nove osobine može trajati oko deset godina i vjerovatno će koštati preko 100 miliona dolara. Ili možete razmisliti o sintetičkom hemijskom proizvodu za zaštitu usjeva koji traje bliže deset do dvanaest godina i više od 250 miliona dolara. Dakle, danas su biološki proizvodi klasa proizvoda koja može brže stići na tržište.
Međutim, regulatorni okvir u ovom području se i dalje razvija. Već sam ga ranije upoređivao sa sintetičkom hemijom za zaštitu usjeva. Postoje vrlo specifični mandati za testiranje u vezi sa ekološkim i toksikološkim testiranjem i standardima, te mjerenjem dugoročnih efekata ostataka.
Ako razmišljamo o biološkom organizmu, on je složeniji organizam i mjerenje njihovih dugoročnih uticaja je malo teže, jer prolaze kroz cikluse života i smrti za razliku od sintetičkog hemijskog proizvoda, koji je neorganski oblik koji se lakše može mjeriti u njegovom ciklusu vremenskog razgradnje. Dakle, morat ćemo provoditi studije populacije tokom nekoliko godina kako bismo zaista razumjeli kako ovi sistemi funkcionišu.
Najbolja metafora koju mogu dati je da ako razmislite o tome kada ćemo uvesti novi organizam u ekosistem, uvijek postoje kratkoročne koristi i efekti, ali uvijek postoje mogući dugoročni rizici ili koristi koje morate mjeriti tokom vremena. Nije bilo tako davno kada smo u SAD uveli Kudzu (Pueraria montana) (1870-ih), a zatim smo ga početkom 1900-ih reklamirali kao odličnu biljku za kontrolu erozije tla zbog brzog rasta. Sada Kudzu dominira velikim dijelom jugoistočnog dijela Sjedinjenih Država i pokriva mnoge prirodno naseljene biljne vrste, oduzimajući im i svjetlost i pristup hranjivim tvarima. Kada pronađemo 'otporni' ili 'simbiotski' mikrob i uvedemo ga, moramo imati čvrsto razumijevanje njegove simbioze s postojećim ekosistemom.
Još smo u ranim danima provođenja tih mjerenja, ali postoje startup kompanije koje nisu naša ulaganja, ali bih ih rado spomenuo. Solena Ag, Pattern Ag i Trace Genomics provode metagenomsku analizu tla kako bi razumjeli sve vrste koje se pojavljuju u tlu. A sada kada možemo dosljednije mjeriti ove populacije, možemo bolje razumjeti dugoročne efekte uvođenja bioloških preparata u taj postojeći mikrobiom.
Poljoprivrednicima je potrebna raznolikost proizvoda, a biološki preparati pružaju koristan alat koji se može dodati širem skupu alata za poljoprivrednike. Uvijek postoji nada da će se skratiti period od istraživanja i razvoja do komercijalizacije. Moja nada za poljoprivredne startupove i uspostavljene veće igrače u angažmanu s regulatornim okruženjem je da to ne samo da nastavi stimulirati i motivirati ubrzani ulazak ovih proizvoda u industriju, već i da kontinuirano podiže standarde testiranja. Mislim da je naš prioritet za poljoprivredne proizvode da su sigurni i da dobro djeluju. Mislim da ćemo vidjeti kako se put bioloških preparata nastavlja razvijati.
Koji su ključni trendovi u istraživanju i razvoju i primjeni bioloških agroinputa?
Možda postoje dva ključna trenda koja generalno vidimo. Jedan je u genetici, a drugi u tehnologiji primjene.
Što se tiče genetike, ono što je historijski bilo svjedočilo je mnogo sekvenciranja i odabira prirodno prisutnih mikroba koji će biti ponovo uvedeni u druge sisteme. Mislim da je trend kojem danas svjedočimo više usmjeren na optimizaciju mikroba i uređivanje tih mikroba kako bi bili što efikasniji u određenim uslovima.
Drugi trend je udaljavanje od folijarne ili primjene bioloških preparata u brazdu prema tretmanu sjemena. Ako možete tretirati sjeme, lakše je dosegnuti šire tržište i možete se udružiti s više kompanija za proizvodnju sjemena kako biste to postigli. Taj trend smo vidjeli s Pivot Bio i nastavljamo ga vidjeti i s drugim kompanijama unutar i izvan našeg portfolija.
Mnogi startupi se fokusiraju na mikrobe za svoj proizvodni program. Kakve sinergijske efekte imaju s drugim poljoprivrednim tehnologijama, kao što su precizna poljoprivreda, uređivanje gena, umjetna inteligencija (AI) i tako dalje?
Uživao sam u ovom pitanju. Mislim da je najpravedniji odgovor koji možemo dati da još ne znamo u potpunosti. Reći ću ovo u vezi s nekim analizama koje smo pregledali, a koje su imale za cilj mjerenje sinergija između različitih poljoprivrednih input proizvoda. To je bilo prije više od šest godina, tako da je malo zastarjelo. Ali ono što smo pokušali pogledati bile su sve te interakcije, kao što su mikrobi i germplazma, germplazma i fungicidi i uticaj vremenskih prilika na germplazmu, te smo pokušali razumjeti sve ove multifaktorijalne elemente i kako oni utiču na performanse polja. Rezultat te analize bio je da je preko 60% varijabilnosti u performansama polja uzrokovano vremenskim prilikama, što je nešto što ne možemo kontrolirati.
Što se tiče ostatka te varijabilnosti, razumijevanje interakcija tih proizvoda je ono u čemu smo i dalje optimistični, jer postoje neke poluge gdje kompanije koje razvijaju tehnologiju i dalje mogu imati veliki utjecaj. A primjer je zapravo u našem portfoliju. Ako pogledate Sound Agriculture, ono što oni proizvode je biohemijski proizvod, a ta hemija djeluje na mikrobe koji fiksiraju dušik i koji se prirodno javljaju u tlu. Danas postoje i druge kompanije koje razvijaju ili poboljšavaju nove sojeve mikroba koji fiksiraju dušik. Ovi proizvodi mogu postati sinergijski tokom vremena, dodatno pomažući u vezivanju više i smanjenju količine sintetičkih gnojiva potrebnih na polju. Nismo vidjeli nijedan proizvod na tržištu koji može zamijeniti 100% upotrebe CAN gnojiva danas, ili čak 50%. Kombinacija ovih revolucionarnih tehnologija će nas voditi ovim potencijalnim budućim putem.
Stoga mislim da smo tek na početku, i ovo je također važno istaknuti, i zato mi se sviđa ovo pitanje.
Spomenuo sam to već ranije, ali ću ponoviti da je drugi izazov koji često vidimo taj što startupovi trebaju više gledati prema testiranju unutar trenutnih najboljih poljoprivrednih praksi i ekosistema. Ako imam biološki preparat i izađem na teren, ali ne testiram najbolje sjeme koje bi poljoprivrednik kupio ili ga ne testiram u partnerstvu s fungicidom koji bi poljoprivrednik prskao kako bi spriječio bolesti, onda zaista ne znam kako bi se ovaj proizvod mogao ponašati jer bi fungicid mogao imati antagonistički odnos s tom biološkom komponentom. To smo već vidjeli u prošlosti.
Tek smo u ranim danima testiranja svega ovoga, ali mislim da vidimo neka područja sinergije i antagonizma između proizvoda. Učimo tokom vremena, što je sjajan dio svega!
Vrijeme objave: 12. decembar 2023.