Nakon izbijanja rata između Rusije i Ukrajine, porast svjetskih cijena hrane utjecao je na svjetsku sigurnost hrane, što je svijetu omogućilo da potpunije shvati da je suština sigurnosti hrane problem svjetskog mira i razvoja.
U 2023/24. godini, pod utjecajem visokih međunarodnih cijena poljoprivrednih proizvoda, ukupna globalna proizvodnja žitarica i soje ponovo je dostigla rekordni nivo, što je uzrokovalo nagli pad cijena raznih vrsta hrane u tržišno orijentiranim zemljama nakon uvrštavanja novih žitarica na tržište. Međutim, zbog ekstremne inflacije uzrokovane izdavanjem supervalute od strane američkih Federalnih rezervi u Aziji, cijena riže na međunarodnom tržištu naglo je porasla i dostigla rekordni nivo kako bi se kontrolirala domaća inflacija i izvoz riže u Indiji.
Kontrole tržišta u Kini, Indiji i Rusiji uticale su na rast njihove proizvodnje hrane u 2024. godini, ali generalno, svjetska proizvodnja hrane u 2024. godini je na visokom nivou.
Vrijedno je velike pažnje da globalna cijena zlata nastavlja dostizati rekordne visine, ubrzana deprecijacija svjetskih valuta, globalni rast cijena hrane vrši se pritiskom naviše. Nakon što se godišnji jaz između proizvodnje i potražnje smanji, cijene glavnih prehrambenih proizvoda mogle bi ponovo dostići rekordne visine, tako da je trenutno potrebno posvetiti veliku pažnju proizvodnji hrane kako bi se spriječili šokovi.
Globalni uzgoj žitarica
U 2023/24. godini, svjetska površina pod žitaricama iznosit će 75,6 miliona hektara, što je povećanje od 0,38% u odnosu na prethodnu godinu. Ukupna proizvodnja dostigla je 3,234 milijarde tona, a prinos po hektaru bio je 4.277 kg/ha, što je povećanje od 2,86% odnosno 3,26% u odnosu na prethodnu godinu. (Ukupna proizvodnja riže iznosila je 2,989 milijardi tona, što je povećanje od 3,63% u odnosu na prethodnu godinu.)
U 2023/24. godini, agrometeorološki uslovi u Aziji, Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama su uglavnom dobri, a više cijene hrane podržavaju poboljšanje entuzijazma poljoprivrednika za sadnju, što dovodi do povećanja jediničnog prinosa i površine svjetskih prehrambenih usjeva.
Među njima, zasijana površina pšenice, kukuruza i riže u 2023/24. iznosila je 601,5 miliona hektara, što je pad od 0,56% u odnosu na prethodnu godinu; ukupni prinos dostigao je 2,79 milijardi tona, što je povećanje od 1,71%; prinos po jedinici površine iznosio je 4638 kg/ha, što je povećanje od 2,28% u odnosu na prethodnu godinu.
Proizvodnja u Evropi i Južnoj Americi se oporavila nakon suše 2022. godine; Pad proizvodnje riže u Južnoj i Jugoistočnoj Aziji imao je jasan negativan utjecaj na zemlje u razvoju.
Globalne cijene hrane
U februaru 2024. godine, globalni kompozitni indeks cijena hrane* iznosio je 353 USD/tona, što je pad od 2,70% u odnosu na prethodni mjesec i 13,55% u odnosu na prethodni mjesec; U periodu januar-februar 2024. godine, prosječna globalna kompozitna cijena hrane iznosila je 357 USD/tona, što je pad od 12,39% u odnosu na prethodni mjesec.
Od nove žetvene godine (koja počinje u maju), globalne sveobuhvatne cijene hrane su pale, a prosječna kompozitna cijena od maja do februara iznosila je 370 američkih dolara/toni, što je pad od 11,97% u odnosu na prethodnu godinu. Među njima, prosječna kompozitna cijena pšenice, kukuruza i riže u februaru iznosila je 353 američka dolara/toni, što je pad od 2,19% u odnosu na prethodni mjesec i 12,0% u odnosu na prethodnu godinu; Prosječna vrijednost u periodu januar-februar 2024. iznosila je 357 dolara/toni, što je pad od 12,15% u odnosu na prethodnu godinu; Prosjek za novu žetvenu godinu od maja do februara iznosio je 365 dolara/toni, što je pad od 365 dolara/toni u odnosu na prethodnu godinu.
Ukupni indeks cijena žitarica i indeks cijena tri glavne žitarice značajno su pali u novoj poljoprivrednoj godini, što ukazuje na to da se ukupna situacija s ponudom u novoj poljoprivrednoj godini poboljšala. Trenutne cijene su uglavnom na nivoima koji su posljednji put viđeni u julu i augustu 2020. godine, a nastavak trenda pada mogao bi negativno utjecati na globalnu proizvodnju hrane u novoj godini.
Globalna ravnoteža ponude i potražnje za žitaricama
U 2023/24. godini, ukupna proizvodnja riže nakon riže iznosila je 2,989 milijardi tona, što je povećanje od 3,63% u odnosu na prethodnu godinu, a povećanje proizvodnje dovelo je do značajnog pada cijena.
Očekuje se da će ukupna globalna populacija iznositi 8,026 milijardi, što je povećanje od 1,04% u odnosu na prethodnu godinu, a rast proizvodnje i ponude hrane premašuje rast svjetske populacije. Globalna potrošnja žitarica iznosila je 2,981 milijardi tona, a godišnje zalihe su bile 752 miliona tona, sa faktorom sigurnosti od 25,7%.
Proizvodnja po glavi stanovnika iznosila je 372,4 kg, što je 1,15% više nego prethodne godine. Što se tiče potrošnje, potrošnja obroka iznosi 157,8 kg, potrošnja stočne hrane 136,8 kg, ostala potrošnja 76,9 kg, a ukupna potrošnja iznosi 371,5 kg. Pad cijena dovest će do povećanja ostale potrošnje, što će spriječiti daljnji pad cijena u kasnijem periodu.
Globalni izgledi za proizvodnju žitarica
Prema trenutnom globalnom proračunu ukupnih cijena, globalna površina za sjetvu žitarica u 2024. godini iznosi 760 miliona hektara, prinos po hektaru je 4.393 kg/ha, a ukupna svjetska proizvodnja je 3.337 miliona tona. Proizvodnja riže iznosila je 3,09 milijardi tona, što je povećanje od 3,40% u odnosu na prethodnu godinu.
Prema trendu razvoja površine i prinosa po jedinici površine glavnih svjetskih zemalja, do 2030. godine globalna površina za sjetvu žitarica iznosit će oko 760 miliona hektara, prinos po jedinici površine bit će 4.748 kg/hektaru, a ukupna svjetska proizvodnja bit će 3,664 milijarde tona, što je manje nego u prethodnom periodu. Sporiji rast u Kini, Indiji i Evropi doveo je do nižih procjena globalne proizvodnje žitarica po površini.
Do 2030. godine, Indija, Brazil, Sjedinjene Američke Države i Kina bit će najveći svjetski proizvođači hrane. Očekuje se da će 2035. godine globalna površina zasijana žitaricama dostići 789 miliona hektara, sa prinosom od 5.318 kg/ha, i ukupnom svjetskom proizvodnjom od 4,194 milijarde tona.
Iz trenutne situacije, u svijetu ne nedostaje obradivog zemljišta, ali je rast prinosa po jedinici relativno spor, što zahtijeva veliku pažnju. Jačanje ekoloških poboljšanja, izgradnja razumnog sistema upravljanja i promovisanje primjene moderne nauke i tehnologije u poljoprivredi određuju buduću svjetsku sigurnost hrane.
Vrijeme objave: 08.04.2024.